Museums
Meštrovićeve crikvine – Kaštilac
Meštrovićeve crikvine nalaze se u blizini same Galerije Meštrović, ali tik uz more. 1939. godine Ivan Meštrović i njegov brat Petar kupili su Kaštelet Capogrosso s namjerom da ga prenamijene. Istočni dio kompleksa predviđen je za stanovanje, mada se u njemu nalazi crkvica Gospe od Dobroga Savjeta. Zapadni dio kompleksa je Ivan Meštrović pretvorio u izložbeni prostor, a u glavnoj izložbenoj dvorani (današnjoj crkvici sv. Križa) izložio je drvene skulpture s motivima iz života Isusa Krista.
Ivan Meštrović protivnik je uvriježenog naziva Kaštelet za ovu sakralno – umjetničku cjelinu. Osim postojeće crkvice Gospe od Dobroga Savjeta i novoizgrađene crkvice sv. Križa, smatrao je da na tom zemljištu postoje ostatci starih crkava – Crikvine, a taj naziv navodi i u svojoj darovnici.
Meštrovićeve crikvine – Kaštilac
Meštrovićeve crikvine nalaze se u blizini same Galerije Meštrović, ali tik uz more. 1939. godine Ivan Meštrović i njegov brat Petar kupili su Kaštelet Capogrosso s namjerom da ga prenamijene. Istočni dio kompleksa predviđen je za stanovanje, mada se u njemu nalazi crkvica Gospe od Dobroga Savjeta. Zapadni dio kompleksa je Ivan Meštrović pretvorio u izložbeni prostor, a u glavnoj izložbenoj dvorani (današnjoj crkvici sv. Križa) izložio je drvene skulpture s motivima iz života Isusa Krista.
Ivan Meštrović protivnik je uvriježenog naziva Kaštelet za ovu sakralno – umjetničku cjelinu. Osim postojeće crkvice Gospe od Dobroga Savjeta i novoizgrađene crkvice sv. Križa, smatrao je da na tom zemljištu postoje ostatci starih crkava – Crikvine, a taj naziv navodi i u svojoj darovnici.
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika
Muzej HAS jedan je od najstarijih hrvatskih muzeja s arheološkom baštinom od oko 20000 predmeta. Jedini je to muzej u Hrvatskoj osnovan sa zadaćom da istražuje i predstavlja ostatke baštine Hrvata iz razdoblja srednjeg vijeka osobito ranosrednjovjekovne hrvatske države od IX. do XII. stoljeća. Osim muzeološke djelatnosti, MHAS provodi i brojna arheološka istraživanja starohrvatskih lokaliteta, a ima i bogatu izložbenu i izdavačku djelatnost.
1968. godine donesena je odluka o podizanju zgrade Muzeja na današnjoj lokaciji na Mejama. Sagrađena je prema projektu arhitekta Mladena Kauzlarića i službeno je otvorena 05.12.1976. godine.
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika
Muzej HAS jedan je od najstarijih hrvatskih muzeja s arheološkom baštinom od oko 20000 predmeta. Jedini je to muzej u Hrvatskoj osnovan sa zadaćom da istražuje i predstavlja ostatke baštine Hrvata iz razdoblja srednjeg vijeka osobito ranosrednjovjekovne hrvatske države od IX. do XII. stoljeća. Osim muzeološke djelatnosti, MHAS provodi i brojna arheološka istraživanja starohrvatskih lokaliteta, a ima i bogatu izložbenu i izdavačku djelatnost.
1968. godine donesena je odluka o podizanju zgrade Muzeja na današnjoj lokaciji na Mejama. Sagrađena je prema projektu arhitekta Mladena Kauzlarića i službeno je otvorena 05.12.1976. godine.
Galerija Meštrović
Građevinski radovi na željenom Meštrovićevom projektu vlastite rezidencije započeli su krajem dvadesetih godina 20. stoljeća, a njegove ideje razrađivali su arhitekti Lavoslav Horvat i Harold Bilinić. Od 1931. do 1939. Trajali su radovi na istočnom i zapadnom krilu zdanja s atelijerom, radionicama i stambenim prostorijama, te središnjom dvoranom. Nakon svega uređena je hortikultura i posađeno sredozemno bilje. Umjetnik nije puno uživao u svojoj vili, a nakon talijanske okupacije grada uglavnom su je nastanjivali njegovi prijatelji i rodbina. 1952. Godine aktom darivanja Meštrović je poklonio hrvtaskom narodu svoja četiri objekta i 132 umjetnička djela. U Galeriji se nalaze njegova remek-djela izvedena u mramoru, mramoru, bronci, gipsu i drvu. Uz muzejsku građu u Galeriji je i sačuvana dokumentacija o životu i opusu Ivana Meštrovića, kao i obiteljski arhiv s pismima i dokumentima članova obitelji.
Galerija Meštrović
Građevinski radovi na željenom Meštrovićevom projektu vlastite rezidencije započeli su krajem dvadesetih godina 20. stoljeća, a njegove ideje razrađivali su arhitekti Lavoslav Horvat i Harold Bilinić. Od 1931. do 1939. Trajali su radovi na istočnom i zapadnom krilu zdanja s atelijerom, radionicama i stambenim prostorijama, te središnjom dvoranom. Nakon svega uređena je hortikultura i posađeno sredozemno bilje. Umjetnik nije puno uživao u svojoj vili, a nakon talijanske okupacije grada uglavnom su je nastanjivali njegovi prijatelji i rodbina. 1952. Godine aktom darivanja Meštrović je poklonio hrvtaskom narodu svoja četiri objekta i 132 umjetnička djela. U Galeriji se nalaze njegova remek-djela izvedena u mramoru, mramoru, bronci, gipsu i drvu. Uz muzejsku građu u Galeriji je i sačuvana dokumentacija o životu i opusu Ivana Meštrovića, kao i obiteljski arhiv s pismima i dokumentima članova obitelji.
